Zašto CBD ?

Kao i svaka novost s kontroverznim konotacijama, konoplja je privukla pažnju brojnih zdravstveno i ekološki osviještenih, ali i zabrinutost jednog dijela populacije, budući da se radi o „sestri“ biljke Canabis indica ili kanabisu, s poznatim psihoaktivnim djelovanjem.

Konoplja (Cannabis sativa L.) je korištena u Kini prije najmanje 10.000 godina. “Ma”, kako Kinezi nazivaju konoplju, im je davala vrlo ukusno i hranjivo sjemenje, a vrlo rano su naučili i koristiti gotovo neuništivo vlakno koje se dobije od njenih stabljika. Još u “Shen nung pen Ts’ao king”, knjizi s kineskim medicinskim i poljoprivrednim uputama, nastaloj vjerojatno negdje nakon Krista, autor opisuje kako koristiti konoplju kao sredstvo protiv malarije, reume i niza drugih zdravstvenih tegoba.

Danas znamo kako posjedujemo čitav endokanabinoidni sustav koji regulira našu tjelesnu homeostazu – ravnotežu raspoloženja, sna, apetita, lučenja hormona, boli i imuniteta. Sastoji se od brojnih receptora na stanicama smještenih u mozgu i središnjem živčanom sustavu (CB1 receptori) i receptora u imunološkom sustavu (CB2).

Mehanizam djelovanja CBD-a u organizmu uključuje i prevenciju oksidativnog oštećenja stanica jednako dobro ili bolje od vitamina C i E te vezanje na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice poznat po svom protuupalnom djelovanju.

Trenutno je poznato više od 100 različitih kanabinoida iz biljke kanabisa i od njih su najpoznatiji THC i CBD. THC ili tetrahidrokanabidiol je psihoaktivni kanabinoid i sigurno najpoznatiji od svih. THC je zaslužan za high koji dobivate prilikom konzumiranja kanabisa. CBD sa druge strane nije psihoaktivan, ali je u zadnje vrijeme dobio dosta pozornosti zbog svojih ljekovitih svojstava i medicinskog potencijala.

Osim u ozbiljnim indikacijama, CBD se istražuje i u svakodnevnim situacijama na zdravim ljudima, pa je tako 2011. godine objavljeno istraživanje pokazalo kako CBD posjeduje anksiolitički učinak. U istraživanju su sudjelovala 24 ispitanika s generaliziranim socijalnim anksioznim poremećajem. Polovina ispitanika je 1,5 sat prije javnog nastupa dobila 600 mg CBD-a dok je druga polovina dobila placebo. Rezultati su pokazali kako je skupina koja je dobila CBD osjećala manju tjeskobu i nelagodu tijekom javnog nastupa te su imali bolju koncentraciju u usporedbi sa skupinom koja je dobila placebo.

Temeljna područja u kojima se istražuje CBD su epilepsija (Dravet sindrom), tjeskoba i nesanica, neurodegenerativne bolesti, upale, bolovi, te različite autoimune bolesti i bolesti kože budući da se često promovira i topikalna primjena. Također, istražuje se i suportivna primjena CBD-a kod maligni bolesti.